Svjetski dan darivatelja krvi obilježava se svake godine kako bi se ohrabrilo i odala počast svim darivateljima krvi te potaknulo aktualne i potencijalne darivatelje na redovito, dobrovoljno i neplaćeno darivanje krvi, jer su oni glavni oslonac sigurnih zaliha krvi čime se smanjuje rizik od infekcija koje se prenose transfuzijom (HIV i hepatitis). Cilj Svjetske zdravstvene organizacije je da se do 2020. godine u svim zemljama sve zalihe krvi prikupe od dobrovoljnih neplaćenih darivatelja krvi. U svibnju 2005. godine na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije prihvaćena je rezolucija kojom je 14. lipnja proglašen Svjetskim danom darivatelja krvi u čast nobelovca dr. Karla Landsteinera, koji je razvio sustav određivanja krvnih grupa.
Danas milijuni ljudi diljem svijeta duguju svoj život darivateljima krvi no unatoč tome, milijuni još uvijek ne mogu dobiti krv kada je potrebno. Svake godine u svijetu se prikupi 92 milijuna doza krvi. Otprilike polovica ih se prikupi u zemljama visokih prihoda, u kojima živi samo 15% svjetske populacije. Mnogi pacijenti kojima je potrebna transfuzija, osobito u zemljama u razvoju, nemaju pravovremeni pristup sigurnoj krvi.

Prikupljanje krvi od dobrovoljnih neplaćenih darivatelja krvi je temelj za osiguravanje dovoljnih zaliha sigurne krvi. Osobe koje redovito dobrovoljno daruju krv su najsigurniji izvor krvi jer se na taj način događa manje infekcija koje se prenose krvlju, nego u hitnoj situaciji kad članovi obitelji daruju krv ili kad se davanje krvi plaća.

Krv je život, krv je lijek i bez dobrovoljnih darivatelja krvi regionalnog transfuzijskog centra u KBC Osijek bio bi nezamisliv svakodnevni rad i spašavanje života u cijeloj Slavoniji – u sedam slavonskih bolnica.

„Darovatelji krvi su nacionalno blago svake zemlje!“.